Psihološka procjena provodi se sa svrhom određivanja stupnja izraženosti određenih osobina, sposobnosti i vještina te socijalnog i emocinalnog funkcioniranja osobe. Ona nam daje mogućnost uvida u jake strane pojedinca te u njegove prostore za razvoj.
Neke od situacija u kojima je nužna psihološka procjena su profesionalna orijentacija, profesionalna selekcija, procjena potencijala pojedinca te teškoće u svakodnevnom funkcioniranju u obliku doživljavanja, mišljenja i ponašanja.
Psihološka procjena odvija se u dva susreta i sadrži:
Profesionalna orijentacija - upisi na fakultet
Profil ličnosti - istraživanje jakih strana i prostora za razvoj
Profesionalna selekcija
Procjena postojećeg kadra
Psihodijagnostika sportaša
Profesionalna orijentacija je psihološka procjena osobina ličnosti, interesa, motiva i očekivanja koje Vam omogućuju identificirati vlastite mogućnosti, kompetencije i interese u različito doba života, kako biste lakše odabrali Vaše buduće zanimanje, bilo da se radi o upisu na fakultet ili želji za upravljanjem vlastitom profesionalnom karijerom.
Psihološki testovi namijenjeni ispitivanju ličnosti temelje se na teorijskim modelima psihologije osobnosti. U upotrebi su tisuće različitih vrsta testova. Iako vam se može činiti da je njihova osnovna svrha da proniknu u skrivene predjele vašeg uma, njihova stvarna namjena je da ukažu na vaše prednosti i slabosti u različitim životnim situacijama. Često imenovanje naših osobina pravim imenom nosi za vas svjesnost, odgovornost i mogućnost izbora. Daje vam priliku da bolje razumijete kako funkcionirate, kako vas drugi mogu doživjeti te kako možete najbolje iskoristiti ono što jeste.
Profesionalna selekcija je proces putem kojeg organizacija nastoji pronaći najbolju i najadekvatniju osobu za raspoloživo radno mjesto. U pozadini selekcijskog postupka stoji psihološko testiranje. Psihološkim instrumentima identificiraju se osobine ličnosti, profesionalne vrijednosti i radna ponašanja koja služe za predviđanje budućeg ponašanja zaposlenika s ciljem mogućnosti utjecaja na određene organizacijske ishode kao što su poboljšanje produktivnosti, ostvarivanje strateških ciljeva i povećanje učinkovitosti.
Selekcijski postupak odvija se u 4 faze:
Analiza posla - na temelju njega se definiraju potrebne tehničke, stručne i osobne kompetencije idealnog kandidata. Ovaj korak pomaže u daljnjem definiranju postupaka i instrumenata koji će se koristiti u tijeku selekcije.
Psihološko testiranje kandidata - psihologijsko testiranje može uključivati procjenu općih i specifičnih kongitivnih sposobnosti, profesionalnih interesa, radnih vrijednosti, osobina ličnosti i dr.
Intervjuiranje kandidata - nakon testiranja odabrani kandidati pristupaju intervjuima. Intervjui se uglavnom usmjeravaju na radno iskustvo i postignuća, motivaciju za određeni posao, komunikacijske vještine i socijalne vještine općenito te se provjeravaju sa kandidatom rezultati dobiveni psihološkim mjerenjem.
Povratna informacija - u posljednjem koraku organizaciji se opisuju dobiveni rezultati te se daje i napismeno preporuka i profil individualne analize potencijala projedinog kandidata.
Treba imati na umu da se radi se o dvosmjernom procesu, jer u isto vrijeme kandidat bira potencijalnog poslodavca, smjer u razvoju karijere, radnu okolinu i sl.
Ozbiljnost i važnost koju organizacija pridaje selekciji i prvom kontaktu s potencijalnim zaposlenicima govori o integritetu organizacije, ali i stavovima prema zaposlenicima.
Procjena zaposlenika predstavlja temeljitu procjenu određene skupine radnika ili pojedinca. Provodi se psihologijski licenciranim i standardiziranim psihološkim instrumentima te intervjuom sa radnikom te nadređenim rukovoditeljem. Kao izlazni proizvod nastaje radnikov profil u obliku Individualne analize potencijala, koja sadrži i kapacitete pojedinca i njegove prostore za razvoj.
Doznajete o njihovim osobinama, očekivanjima, motivaciji i vrijednostima, na temelju čega dobivate odgovore na određena ponašanja, ali kao najvažnije, lakše možete upravljati karijerom radnika. Informacije koje dobivate iz individualnih profila radnika nude Vam dragocjene podatke o njihovoj optimalnoj iskoristivosti i učinkovitosti te nudi smjernicu stila rukovođenja i očekivanja organizacije naspram njega.
Takav postupak nosi dobrobit i pojedincu i samoj organizaciji, jer organizacija je kao živi organizam koja raste i razvija se, jedinstvena i specifična baš kao i radnici koji je sačinjavaju.
Individualno psihologijsko testiranje sportaša obuhvaća procjenu motivacijske strukture, analizu ličnosti (anksioznost, agresivnost, perfekcionizam), analizu očekivanja, analizu strategije suočavanja sa stresom, analizu razine emocionalne kontrole, procjenu samopouzdanja, samopoštovanja, odnosa s trenerom i ostalim članovima kluba te procjenu kognitivnih sposobnosti. U okviru psihološke pripreme, korištenjem raznih psihologijskih tehnika može se raditi na planu motivacije, emocionalne kontrole, savladavanja natjecateljskog pritiska, komunikacije te segmenti mentalnog treninga.
Rezultati psihološkog testiranja doprinose boljem razumijevanju sportaša i njegovih kako osobina tako i ponašanja. U pripremi sportaša, svrha psihologijskog testiranja je učiniti saveznikom uviđene potencijale, dok se za prostore za razvoj omogućuje poseban pristup i pravovremeno planiranje.